Ljubuški turizam

Vodopad Kravica

Vodopad Kravica nalazi se na rijeci Trebižat. Udaljen je od Ljubuškog 7 km. To je jedinstvena prirodna ljepota koju je izgradila voda rijeke Trebižat prolazeći kroz krečnjačke terene i taložeći sedru.

Nadmorska visina rijeke Trebižat ispod vodopada iznosi 28 metara, dok je iznad vodopada 54 metra.

Vodopad na vrhu ima oblik polukruga širokog oko 120 metara, a sastavljen je od sedre.

U ljetnom periodu zbog nižeg vodostaja u bazenu ispod slapa je moguće kupanje i uživanje u vodenim sportovima.

U svako doba godine zbog velikih promjene u vodostaju i naravno promjeni vegetacije vodopad Kravica pruža različita i jedinstvena iskustva.

Vodopad Koćuša

Vodopad Koćuša nalazi se u selu Veljaci u općini Ljubuški i jedan je od najljepših prirodnih bisera ovoga dijela Hercegovine. Ljepota ovog vodopada i obližnjeg krajolika neće vas ostaviti ravnodušnim. Visina slapa je pet, a dužina 50 metara a u neposrednoj blizini nalaze se mlinovi i stupe koji su godinama krasili ovo mjesto.

Vodopad Koćuša – Slap Koćuša nalazi se u selu Veljaci u općini Ljubuški, na rijeci Mlade.

Prirodno bogatstvo ovog kraja čine sedimentne stijene tzv. sedra koja se taloži godinama, te ovaj slap čini atraktivnim.

Visina slapa je pet, a dužina pedeset metara. U neposrednoj blizini nalaze se mlinovi i stupe koje su godinama krasili ovo mjesto.

Tvrđava herceg Stjepana

U srednjem vijeku, iznad Ljubuškog, na vrhu Buturovice podignuta je tvrđava koja se obično pripisuje hercegu Stjepanu, premda je starija od njega, a u pisanim se izvorima Ljubuški prvi put spominje 21. veljače 1444. pod nazivom Lubussa.

Kompleks tvrđave sastoji se iz dva dijela. Središnja kula četverokutnog oblika, popularno zvana „Herceguša“, izgrađena krajem 14. ili početkom 15. st te perimetralni zid u obliku nepravilnog višekutnika sa masivnim kulama, nastao u osmanskom razdoblju nakon 1472. Godine. STARI GRAD U LJUBUŠKOM proglašena je u listopadu 2003. nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Nešto prije 1477. grad je pao u turske ruke i postaje pogranična tvrđava s jakom posadom. Turci su tvrđavu preuredili u vojnu nastambu, sa svim pratećim objektima. Nakon 1835. ljubuška tvrđava gubi svoju obrambenu i stratešku ulogu.

Muzej Humac Ljubuški

U franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu nalazi se najstariji muzej u BiH, osnovan 1884. godine. Ovdje je i Humačka ploča iz XII. stoljeća, najstariji očuvani spomenik pisan na hrvatskom jeziku (mješavinom glagoljice i starohrvatske ćirilice – bosančice) na području današnje Bosne i Hercegovine.

Zahvaljujući sakupljačkim aktivnostima brojnih franjevaca kao i raznim donacijama civilnog stanovništva, fundus se kontinuirano povećavao kao i potreba za novim prostorijama arheološke zbirke. Današnji muzejski postav, osnovan 2003. godine, smješten je u podrumskim prostorijama samostana sv. Ante Padovanskog na Humcu. Arheološki materijal prikupljen je na širem prostoru Hercegovine a podijeljen na prapovijesnu, antičku i srednjovjekovnu  u vremenskom rasponu od gotovo 16 000 godina. Dio kompleksa čini i prostor lapidarija za izložbu kamenih spomenika koji se nalazi u samostanskom dvorištu.

Na prostoru Ljubuškog kraja pronađeno je 70 rimskih spomenika, od čega je najveći broj nadgrobnih spomenika (stela) koji pripadaju veteranima i vojnicima različitih legijskih i augzilijarnih postrojbi. U muzeju je izložen najstariji ćirilo-glagoljski spomenik koji govori o obnovi crkve Arkanđela Mihovila u vremenu 11./12. st., popularan pod nazivom „Humačka ploča. Humačka ploča najstariji je pisani spomenik Hrvata u BiH.